U okviru duhovno-kulturne manifestacije „Dani Svetog Vasilija Ostroškog” u Nikšiću su predstavljena dvojezična izdanja „Luče mikrokozme” i „Bilježnice” Petra Drugog Petrovića Njegoša. „Luču mikrokozmu” na ruski jezik preveo je poznati prevodilac srpske književnosti Ilja Čislov, a „Bilježnicu” Anastasija Vrbica Burceva i Ljudmila Burceva, i to su prvi prevodi Njegoševih djela na ruski jezik. Episkop buenosajreski i južnoamerički Kirilo (Bojović) naglasio je da je izuzetno teško prevesti stihove vladike Rada koji je i pjesnik, filozog, starac, vladika i vladar. Njegova misao izlazi iz dimenzije našeg življenja, a svi istraživači u Njegošu su tražili zapravo ono što su oni sami. Ipak, smatra episkop Kirilo, Čislov je prevodeći „Luču” pronikao u njegovu misao.
– Neki Rusi su mi jednom donijeli prevod „Luče”, ali sam im rekao da nije dobar jer na pravi način nijesu prevedeni ključni stihovi, a to su stihovi iz „Prologa”. Čislov je prenio vjernu misao tih stihova, jer je pogodio njihovu smisao što je i jeste najvažnije, istakao je vladika Kirilo. Štampanje oba izdanja finansijski je pomoglo Ministarstvo za kulturu i informisanje Srbije. Urednik Milutin Mićović je kazao da se „Bilježnica” na ruskom jeziku po prvi put predstavlja, a nju inače smatraju najslavnijom bilježnicom na svijetu iako je rijetko i različito do sada objavljivana.
– U njoj su fragmenti koji su vezani za pjesničko iskustvo, za Njegoševo književno djelo koje je nastajalo i prije i kasnije. Ti zapisi su važni jer su neka osnova, zrnca iz kojih je izrastalo djelo vaseljenskog pjesnika i filozofa koje se sada, zahvaljujući opreznom i ozbiljnom prevodu, može čitati i na ruskom jeziku, rekao je on.
Jerej dr Nikola Marojević je istakao da sva Njegoševa filozofija, praktična i teorijska, ima svoje ishodište u kosovskoj misli. Sav njegov život, u svim pojavnim oblicima, i unutrašnji i spoljašnji, odvija se u odnosu na prisutnost i ovaploćenje tog kosovskog zavjeta.
– U cijelom njegovom stvaralaštvu vlada vječita borba svjetlosti i tame, dobra i zla. Sve odiše najdubljom patnjom i kosovskim bolom. Možda je danas to i najvažnije imati u vidu kad se Kosova odriču upravo oni koji su narodnom voljom izabrani da sačuvaju integritet i države i cjelovitost naroda. O volji političke elite u Crnoj Gori ne treba uzalud trošiti riječi. Tu je sve više nego jasno. Njegoš ih je još onda prepoznao, a mi još uvijek trpimo posljedice njihovog vladanja, smatra jerej dr Marojević.
Ljudmila Burceva govorila je o metodama koje su koristili tokom prevoda „Bilježnice”, naglašavajući da je izuzetno bilo teško okončati taj proces jer Njegoš nije jednostavan pjesnik. O „Luči”, kao Njegoševoj liturgiji, govorio je književnik Radomir Uljarević.
– I sada ja pomišljam – možda ne bi bilo nikakvo čudo da Rusi počnu da služe Njegoševu liturgiju, tako liturgijski zvuči „Luča” na ruskom? Eto pohvale našem prevodu „Luče” na ruski jezik, rekao je između ostalog on.
B.B.

---

Etno i veče Matice srpske
Manifestacija se u gradu pod Trebjesom nastavlja večeras u 20 časova kada će u Parohijskom domu u čast ostroškom svetitelju biti održan etno koncert Danice Crnogorčević. Veče Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori je sjutra, takođe u 20 časova u Parohijskom domu. O radu Društva govoriće predsjednik prof. dr Jelica Stojanović i član Izvršnog odbora prof. dr Drago Perović. U programu, koji će voditi mr Milorad Durutović, učestvovaće Milica Bakrač, Radinko Krulanović, Janko Jelić i Radosav Bato Đurković. „Dane Sv. Vasilija Ostroškog” organizuje Crkvena opština Nikšić Eparhije budimljansko-nikšićke.